BRUXELLES – Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego kao izvjestitelj Parlamenta za program Digitalna Europa te jedan od promotora digitalne transformacije i upotrebe novih tehnologija sudjelovao je jučer na raspravi o važnosti Zakona o digitalnim uslugama u Hrvatskoj.
U panel raspravi konferencije u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj sudjelovali su i voditeljica Službe za digitalno gospodarstvo Maja Radišić-Žuvanić, zamjenica državnog tajnika Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva Kristina Posavec te predsjednik Hrvatske udruge za blockchain i kriptovalute Vlaho Hrdalo.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA) novi je prijedlog Europske komisije usmjeren na ažuriranje zakonodavnog okvira za digitalne usluge i platforme u EU, a na konferenciji se raspravljalo o njegovom utjecaju na gospodarski oporavak i digitalnu transformaciju Europe i Hrvatske.
Flego je istaknuo da živimo u „digitalnom desetljeću Europe u kojem tehnologija napreduje iz dana u dan, a digitalna pravila u EU nisu se mijenjala već punih 20 godina i zato ih je itekako potrebno osvježiti“.
- Postojeće zakonodavstvo nije dizajnirano za digitalnu ekonomiju. Potreban nam je novi pravni okvir. Prioritet zakonodavstva o digitalnim uslugama EU-a je sigurnost na internetu. To podrazumijeva sigurne društvene mreže, sigurnu online kupovinu i prodaju, suzbijanje govora mržnje, zaštitu privatnosti te pošteno tržišno natjecanje. Internet mora biti sigurno mjesto. Što je nezakonito u realnom svijetu, mora biti nezakonito i u online svijetu, naglasio je Flego te zaključio:
- Internet se značajno promijenio od usvajanja Direktive o e-trgovini prije 20 godina. Paketom zakona o digitalnim uslugama EU će prvi put donijeti pravila za sve digitalne usluge, uključujući društvene medije, online stranice za kupovinu i prodaju te sve platforme koje posluju u EU. Jednako bitno, zaštitit će se potrošači i njihova prava u online svijetu, uspostavit će se jasan okvir odgovornosti internetskih platformi, a olakšati osnivanje i širenje poduzeća u Europi.
Zdrava poduzeća propadaju, turistička sezona se bliži, ljudi žele raditi, a ne znaju što očekivati. Ovdje se radi o ljudskim životima, ne o cijeni, nadmetanju ni kalkuliranju! Europa može i mora bolje!
BRUXELLES – Neposredno prije odobrenja cjepiva AstraZenece, EU razmatra pravne mjere zbog odgođene isporuke, a čelnici njemačke vlade propituju njegovu učinkovitost kod starijih ljudi. EU je ugovor s tom farmaceutskom tvrtkom za 300 milijuna doza cjepiva potpisala u kolovozu prošle godine, s opcijom za dodatnih 100 milijuna. Uz to, EU je naručila čak 600 milijuna doza cjepiva Pfizer-BioNTech, koje je već odobrila i kojim je počela cijepiti građane. No, ta je pak tvrtka prošloga tjedna najavila odgodu isporuke za sljedećih nekoliko tjedana zbog radova na povećanju kapaciteta u belgijskom pogonu.
- Situacija nije dobra i to nam je svima jasno. Europa je uložila milijarde eura u razvoj cjepiva i konačan kraj borbe protiv virusa kojeg nam je svima preko glave, a sada farmaceutske tvrtke ne poštuju dogovoreni plan isporuke, izjavio je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego.
I Hrvatska je najviše cjepiva, 2.7 milijuna doza, naručila upravo od AstraZenece.
- Slušamo optužbe s obje strane, iz vrha EU-a i od čelnika AstraZenece. Osim cjepiva, ono čega strahovito nedostaje je - transparentnost. Potpuni izostanak transparentnosti potpisanih ugovora EU-a i farmaceutskih tvrtki. Zato sam se obratio Komisiji s apelom da to ispravi i da nam omogući uvid u potpisane ugovore kako bismo stali na kraj neprovjerenim informacijama. Također, pitao sam Komisiju koji je konkretan plan procjepljivanja europskih građana. Želim postotak! Koliko će Europljana biti cijepljeno do 1. lipnja, a koliko do 30. rujna?, naglasio je Flego te dodao da će već idućeg tjedna biti i zajedničko saslušanje dvaju parlamentarnih odbora - ITRE-a i ENVI-ja.
- Pozvali smo Komisiju i farmaceutske tvrtke te predstavnike nevladinih organizacija na izvanredan sastanak naša dva odbora - Odbora za istraživanje i Odbora za javno zdravlje. Razgovarat ćemo o cjepivima i problemima s isporukom i nadam se dobiti odgovore koje tražimo. Ne možemo ignorirati očigledne dvostruke kriterije ni ogromne probleme u kojima se članice EU-a zbog toga nalaze. Bez dovoljno doza cjepiva, ni jedna članica ne može ispuniti svoje planove o cijepljenju građana, istaknuo je Flego te zaključio:
- U obliku pravedne raspodjele cjepiva, EU je željela osigurati najbolji i najsolidarniji pristup ovom vrhuncu borbe protiv Covida-19. Zato je u ime država članica sklapala puno povoljnije ugovore o kupnji cjepiva nego da su države to činile pojedinačno. Ipak, danas imamo situaciju da pojedinačne zemlje poput Velike Britanije dobivaju svoje dogovorene doze jer su platile više nego EU. Ni jedna država članica neće se oporaviti od ove krize dok virus ne bude pod potpunom kontrolom. Utrkujemo se s vremenom i svaki je dan važan, ali transparentnost i odgovornost ne smiju biti žrtve te utrke.
