+385 (0)52 225 588
valter.flego-office@ep.europa.eu

 Hrvatskoj novac nitko neće darovati, da bismo došli do novca za razvoj, moramo poraditi na strategiji i projektima!

Što sadrži Program Digitalna Europa i što za Hrvatsku znači uključenost u njegovu izradu?

- U Europskom je parlamentu 705 zastupnika i konkurencija je iznimno velika, posebice kad je riječ o novim programima kao što je DEP. DEP je jedan od 15 najvažnijih programa Unije do 2027. i program čija će se implementacija osjetiti u brojnim aspektima života građana. Bezkontaktna plaćanja, Internet bankarstvo. To je primjerice najosnovniji vid digitalizacije, a koliko nam je samo olakšalo svakodnevnicu. Online sastanci i videokonferencije koje su od pojave koronavirusa radna svakodnevica mnogih, omogućili su nam sastanke s partnerima iz čitavog svijeta – besplatno. Moderno obrazovanje omogućuje studentu iz Pule da pohađa online predavanja i polaže ispite na fakultetu u Milanu. Pametna rješenja u turizmu poput biranja destinacije putem virtualne stvarnosti i pametna rješenja u poljoprivredi poput senzora u zemlji i obavijesti o napretku usjeva, kontrole tla ili navodnjavanja klikom na mobitelu. Teleoperacije u medicini koje omogućuju liječniku iz Toronta da operira pacijenta u Zagrebu i otkrivanje gripe (ili koronavirusa) u nekoliko klikova od kuće. Ne postoji djelatnost ni zanimanje koje će ostati netaknuto ovom četvrtom industrijskom revolucijom. 

Za Hrvatsku to znači da ovaj put zaista možemo voditi igru i ne biti na začelju kolone, već korak ispred u realizaciji projekata koje ćemo financirati DEP-om. DEP za Hrvatsku znači uštedu vremena i novaca uz nebrojene prilike za rast i razvoj. Jasno da za to nije dovoljno imati zastupnika za izvjestitelja Parlamenta, to podrazumijeva aktiviranje svih razina vlasti, ozbiljan  pristup izradi operativnih programa te znanje i iskrenu volju da digitalno transformiramo našu zemlju. Da pojednostavim, EU nam je dostavila pozivnicu za turnir, na nama je sada hoćemo li uopće i kako ćemo igrati.

Jeste li bili iznenađeni da ste kao novi zastupnik, već u prvoj godini mandata dobili mogućnost raditi na jednom tako važnom programu?

- Od starta sam dao do znanja da će moj rad u EP-u obilježiti rad na digitalizaciji društva i zelenim politikama. Činjenica da mi je povjerena uloga izvjestitelja DEP-a, programa teškog gotovo 7 milijardi eura, potvrda je odlične percepcije IDS-a i Istre u europskim krugovima, ali i našeg dosadašnjeg rada u EP-u. To je zasigurno najzahtjevniji zadatak koji mi je povjeren do sada. Mislim da možemo biti iznimno zadovoljni da je jedan zastupnik iz male Hrvatske dobio priliku biti pionir ovakvom programu, što je ujedno i jedini takav primjer. 

Zašto su digitalna transformacija i ulaganje u nju prioritet Europske unije u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju?

- Ispred nas su neka nova vremena, a s njima i novi izazovi. Europa je prepoznala da je ulaganje u digitalnu transformaciju i suverenitet pitanje ne samo od egzistencijalne važnosti, već i način da se EU uspješno vratiti među favorite globalne tehnološke utrke. EU mora razviti vlastitu snagu i moć u digitalnim industrijama i ostvariti digitalnu neovisnost te ojačati konkurentnost u svjetskoj digitalnoj ekonomiji. Zelena digitalna Europa nema alternative! U globalnoj borbi za digitalnu i industrijsku nadmoć EU ne smije više zaostajati, jer pobjednik ove digitalne utrke steći će globalnu ekonomsku prednost za narednih puno godina, i desetljeća. 

Koji su ciljevi europske digitalne transformacije?

- Ciljevi europske digitalne transformacije su jača i bolja Europa; inovativna i održiva Europa u kojoj digitalne tehnologije, inovacije i umjetna inteligencija stvaraju nova radna mjesta, pospješuju rast malih i srednjih poduzeća, omogućuju bolje zdravstvene i javne usluge te kvalitetnije obrazovanje; Europa cirkularne ekonomije koja štedi resurse i jača svoje zajedničko tržište; Europa koja se uspješno bori protiv klimatskih promjena te ujedinjena Europa zelenog razvoja i sigurnog digitalnog okruženja. A nulti je cilj digitalne transformacije Europe jačanje povjerenja građana u digitalne tehnologije, transparentnošću i informiranjem, štiteći njihovu privatnost i sigurnost, potrošačka prava, pravo na obrazovanje i osobni razvoj na radnom mjestu. Čovjek je, dakle, beskompromisno u središtu ove digitalne priče!

Gdje je Europa danas po tom pitanju u odnosu na ostatak svijeta, odnosno njegove digitalno najnaprednije dijelove poput Dalekog Istoka i SAD-a?

- Udio digitalne ekonomije u ukupnoj ekonomiji EU-a u proračunskom razdoblju 2021.-2027. bit će nikad veći, a DEP je prvi program financiranja namijenjen isključivo potpori digitalnoj transformaciji EU-a. Ipak, Europa trenutno zaostaje za vodećim svjetskim ekonomijama, SADom i Kinom. Usporedimo li brojke novoosnovanih big-tech tvrtki u posljednjih desetak godina u Kini i SAD-om s onima u Europi, jasno je i zašto kasni. SAD i Kina vodeće su u tehnološkoj utrci, a u narednim ćemo godinama vidjeti hoće li EU uspjeti promijeniti taj globalni poredak i premostiti dosadašnji jaz u ulaganjima u digitalizaciju. Takav je plan! 

Gdje je po tom pitanju Hrvatska i koje nam se prilike kroz ovaj Program otvaraju i nude?

- Digitalna transformacija Hrvatske može biti itekako značajna u izlazu iz ove krize, posebice zato što Hrvatska ima ogroman digitalni potencijal. Ali kako to kod nas inače bude, unatoč tom potencijalu, Hrvatska je na 51. mjestu po digitalnoj konkurentnosti u svijetu. Paradoksalno tome, naši su mladi digitalno najpismeniji u čitavoj EU. Vidite dakle o kakvom potencijalu govorim. Dodajmo tu i nevjerojatno uspješne tvrtke poput jednog Info Bipa ili Rimac Automobila, zapitate se gdje zapinje? Očito je problem u nedostatku strategije na nacionalnoj razini i sustavnom ignoriranju inovacija i znanosti. Iako želja za digitalnom transformacijom postoji, izostaju konkretne politike i ulaganja. DEP u velikoj mjeri može financirati digitalizaciju Hrvatske, ali moramo prionuti poslu i imati gotove projekte u trenutku kad se otvore prijave. Europski novci mogu biti ključni, ali samo ako naši projekti budu usklađeni s europskom strateškom vizijom – nove tehnologije, zelene politike, istraživanje i inovacije. Začelje EU-a rezervirano je za one koji podcjenjuju važnost digitalizacije, nemojmo (ponovno) biti ti! Volio bih da se Vlada RH vodi Istrom kao primjerom, gdje je primjena novih tehnologija visoko na listi prioriteta, a naši gradovi i poduzeća već dugi niz godina ostvaruju izvrsne rezultate!

Koja su prioritetna područja u Programu Digitalna Europa i zbog čega su ona posebno značajna?

- DEP obuhvaća ulaganja u 5 ključnih digitalnih sektora – superračunala, umjetnu inteligenciju, kibernetička sigurnost, napredne digitalne vještine i digitalnu transformaciju gospodarstva i društva. Upravo u segmentu unaprjeđenja digitalnih vještina i digitalne transformacije vidim najveću mogućnost za Hrvatsku. To je prilika da naša sveučilišta i ostale obrazovne institucije otvore nove i unaprijede postojeće programe. To je prilika da olakšamo poslovanje našim gospodarstvenicima, prilika da kreiramo efikasniju i transparentniju javnu upravu.

Kako će se odvijati institucionalni pregovori po pitanju DEP-a i koje bi u njima eventualno mogle biti sporne točke ili poteškoće?

- Trijalog slijedi sredinom mjeseca, 14. ili 15. prosinca, i ključno je da postignemo konačan dogovor, kako DEP ne bi kasnio. Glavnu riječ na trijalogu vode Parlament i Vijeće, dok je uloga Komisije tu više tehničke naravi. Moramo vidjeti hoće li do idućeg tjedna biti dogovoren MFF, inače se stavke DEP-a vezane uz proračun ne mogu formalno zatvoriti. Program DEP-a, naime, nikako ne smijemo gledati kao izolirani otok unutar EU programa, jer postoji značajna sinergija između programa s digitalnom komponentom. Moramo riješiti i pitanje upravljanja DEP-om. Još uvijek postoje različite pozicije u nekim pitanjima, ali zaista vjerujem da ćemo uspješno pronaći rješenja i finalizirati pregovore. 

Koja će biti vaša zadaća u tim pregovorima?

- U lipnju ovu godine dobio sam mandat za pregovaranje u ime Parlamenta. Od tog trenutka zastupam stavove Parlamenta, kao jedine EU institucije direktno izabrane od strane europskih građana. Komisiju na trijalogu zastupa nadležna opća uprava, a Vijeće oni koji u tom trenutku predsjedavaju Vijećem Europske unije – Nijemci. Moja je zadaća na trijalogu izboriti izmjene koje Parlament traži u odnosu na prijedlog Komisije. To između ostalog znači izboriti se za nadzor Parlamenta u slučaju svake značajnije izmjene DEP-a od strane Komisije. To je program koji ću pratiti do kraja mandata i završetkom trijaloga ne završava i moj rad i angažman oko DEP-a. 

Nedavno je prihvaćen i vaš prijedlog za oblikovanje novog zakonodavnog okvira o upotrebi umjetne inteligencije u prometu, možete li pojasniti o čemu se točno radi?

- Mjesecima sam radio na prijedlogu za donošenje tog zakonodavnog okvira, povezujući industriju, primjerice tvrtku Rimac Automobili, obrazovne institucije i EP. To je umjetna inteligencija koja je usmjerena na čovjeka, koju je osmislio čovjek i ljudski nadzor treba biti u svakom trenutku omogućen. Autonomna vožnja ima potencijal učiniti vožnju sigurnijom, učinkovitijom i ekonomičnijom i to je dio digitalne zelene Europe kojom prije svega možemo spasiti živote, jer uzrok čak 95% prometnih nesreća ljudska je pogreška. Oporavak od ove zdravstvene i gospodarske krize neće biti ni malo lak, ali jedan od ključnih alata uz zelene politike su digitalizacija i tehnološke ideje poput modernizacije javnog prijevoza i pametnog prometa.  

Glas Istre

 

Pridruži nam se!
Valter Flego želi vas u svom timu.